Početna >Imunoblog >Stručno > Čistoća je pola zdravlja, a prljavština druga polovina

Čistoća je pola zdravlja, a prljavština druga polovina

U proteklom stoljeću se izuzetno povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti, uključujući astmu, polensku groznicu, ekceme ili atopijski dermatitis i alergije na različite vrste hrane. To je naročito karakteristično za razvijene zemlje jer istraživanja pokazuju da je 1989. godine samo jedan od 200 trogodišnjaka bio alergičan na kikiriki, a taj broj je već sredinom devedesetih godina porastao za skoro četiri puta – tada je na kikiriki bilo alergično već jedno od 70 djece. 

 

 

Kontakt s prljavštinom značajno doprinosi većoj otpornosti

Dr. David Strachan predstavio je 1989. godine tzv. higijensku hipotezu koja je tvrdila da je za porast bolesti povezanih s imunološkim sistemom i povećanom pojavom alergija kriva izloženost djece različitim uzročnicima bolesti u ranom djetinjstvu. Kasnija istraživanja odbacila su Strachanovu hipotezu u njenom većem dijelu jer se pokazalo da za imunološki sistem nije ključno izlaganje uzročnicima bolesti, već bezopasnim mikroorganizmima u okolini. U tom pravcu je razmišljao i istraživač Graham Rook, koji je Strachanovu hipotezu preformulisao i dopunio te je nazvao hipotezom o starim prijateljima (engl. old friends hypothesis). Rook je tvrdio da bi djeca trebala biti izloženija bezopasnim mikroorganizmima koji nastanjuju našu okolinu i kožu, crijeva i disajni sistem drugih ljudi. Naime, kontakt s mikroorganizmima te vrste održava imunološki sistem u ravnoteži i sprečava prekomjernu reakciju imunološkog sistema kada to nije potrebno, što je inače najčešći uzrok alergija. Pri tome je ključno da smo tokom djetinjstva izloženi vrlo raznolikim mikroorganizmima, jačajući na taj način raspon nadražaja koje naše tijelo može podnijeti.

Važno je da su djeca izložena različitim mikroorganizmima već u ranoj fazi razvoja, dakle tokom trudnoće, porođaja i u prvim mjesecima nakon poroda. Istraživanja su pokazala da su djeca s manje raznolikom crijevnom mikrobiotom (to su mikroorganizmi koji nastanjuju odabranu okolinu, u ovom slučaju crijeva) izloženija riziku od razvoja alergija tokom djetinjstva. Istraživanja su pokazala važnost mikroorganizama iz okoline za razvoj imunološkog sistema i potvrdila da djeca koja prve dvije ili tri godine života prežive na farmi ili su češće u kontaktu s tom okolinom imaju manji rizik od razvoja alergija. To je potvrdilo i istraživanje koje je pokazalo da boravak u okolini s dosta zelenih i poljoprivrednih površina, za razliku od gradske sredine, doprinosi većoj raznolikosti mikrobiote pojedinca, što je povezano s manjim rizikom od razvoja alergija.


Važno je da su djeca izložena različitim mikroorganizmima već u ranoj fazi razvoja, dakle tokom trudnoće, porođaja i u prvim mjesecima nakon poroda. 

Činjenicu da kontakt s prljavštinom ima važnu ulogu u sazrijevanju imunološkog sistema potvrđuje i sljedeće istraživanje. Između 1998. i 2003. godine Bill Hesselmar je sa svojim saradnicima proveo istraživanje u švedskom Göteborgu u kojem je učestvovalo skoro 200 djece i njihovih majki od trudnoće do treće godine života. Tri četvrtine djece uključene u istraživanje koristile su dudu bar do uzrasta od šest mjeseci. Roditelji su izjavili da su dude čistili ispiranjem u tekućoj vodi, kuhanjem u vreloj vodi ili tako da su dudu obliznuli prije nego što su je vratili djetetu. Svrha istraživanja bila je utvrditi da li je upotreba dude povezana s većim rizikom od razvoja alergije i da li način čišćenja utiče na rizik od razvoja alergije. Utvrdili su da upotreba dude nije povezana s većim rizikom od razvoja alergija, ali i da je iz te tačke gledišta važan način čišćenja dude. Naime, rizik od razvoja alergija bio je lagano povećan kod djece čiji su roditelji čistili dude kuhanjem u vreloj vodi, a rizik od razvoja atopijskog dermatitisa i astme kod djece čiji su roditelji samo obliznuli dude bio je znatno smanjen.

Danas je higijena još važnija nego ikada prije

Danas mnogi ljudi vjeruju da smo postali previše opsjednuti čistoćom i da je s tim povezan porast broja alergijskih bolesti. Suprotno uvriježenom mišljenju, istraživanja su pokazala da porast alergija nije povezan s višim higijenskim standardom.

Mikrobiološka istraživanja koja su proučavala dnevne ili sedmične navike čišćenja pokazala su da čišćenje (uključujući i antibakterijska sredstva za čišćenje) nema dugoročni efekat na količinu mikroorganizama u domovima. Dakle, čišćenjem nije moguće stvoriti sterilne uslove jer čim s neke površine uklonimo mikroorganizme, na tu površinu nanosimo nove mikroorganizme s prašinom i zrakom iz spoljašnje okoline ili se mikroorganizmi šire prostorom s ljudi i domaćih životinja. Naime, smanjenju rizika od razvoja alergija prvenstveno doprinosi izlaganje bezopasnim mikroorganizmima s kojima dolazimo u kontakt putem okoline ili drugih pojedinaca i zbog toga čistoćom prostora i ličnom higijenom pretjerano ne utičemo na sazrijevanje imunološkog sistema.

S druge strane, čistoća prostora i lična higijena ključne su za ograničavanje širenja uzročnika bolesti. Virusne infekcije disajnog sistema i crijeva ne možemo liječiti antibioticima pa je zato u tom slučaju higijena naročito važna jer odgovarajućom čistoćom prostora i ličnom higijenom možemo ograničiti širenje infekcija. Istraživanja provedena od 1980. do 2001. godine pokazala su da održavanjem odgovarajuće razine čistoće prostora i lične higijene možemo smanjiti mogućnost širenja bolesti za više od 20%. Samo pranje ruku smanjilo je širenje crijevnih infekcija za 31% i infekcija disajnog sistema za 21%.

Rad imunološkog sistema možemo regulisati imunomodulatorima

Dakle, za zdravlje je važna prljavština, kao i čistoća. Zbog porasta higijenskog standarda i promjene životnog stila danas se ljudi obično manje nego u prošlosti susreću s različitim mikroorganizmima, što je posebno karakteristično za život u gradovima. Za optimalno djelovanje imunološkog sistema možemo sebi pomoći i tzv. imunomodulatorima koji regulišu imunološki sistem – to znači da potiču rad imunološkog sistema tokom infekcije ili umiruju previše aktivan imunološki sistem kod alergija disajnog sistema. Među imunomodulatore ubrajamo biološki aktivne polisaharide prirodnog porijekla (npr. beta-glukan) za koje je naučno dokazano da imaju imunomodulatorno i antialergijsko dejstvo. U prirodi postoji više prirodnih izvora beta-glukana; nalazimo ih u nekim bakterijama, kvaščevim gljivicama, morskoj travi, žitaricama i gljivama. Beta-glukani koji se koriste u stimulaciji imunološkog sistema najčešće se izoliraju iz gljiva (npr. pleuran, lentinan, grifolan).

U prirodi postoji više prirodnih izvora beta-glukana; nalazimo ih u nekim bakterijama, kvaščevim gljivicama, morskoj travi, žitaricama i gljivama

Literatura

1. Hesselmar B. in sodelavci, 2013. Pacifier cleaning practices and risk of allergy development. Pediatrics, 131(6):e1829-37.
2. Rook G.A.W. in Brunet L.R., 2005. Microbes, Immunoregulation, and the Gut. Gut, 54(3): 317-320.
3. Rook G.A.W. in sodelavci, 2013. Microbial “Old Friends”, immunoregulation and stress resilience. Evolution, Medicine and Public Health, 2013(1): 46-64.
4. Bloomfield S.F. in sodelavci, 2016. Time to abandon the hygiene hypothesis: new perspectives on allergic disease, the human microbiome, infectious disease prevention and the role of targeted hygiene. Perspectives in Public Health, 136(4): 213-224.
5. Jesenak M. in sodelavci, 2013. Anti-allergic Effect of Pleuran (β-glucan from Pleurotus ostreatus) in Children with Recurrent Respiratory Tract Infections. Phytotherapy Research, 28(3): 471–474.
6. Jesenak et al. Immunomodulatory effect of pleuran (β-glucan from Pleurotus ostreatus) in children with recurrent respiratory tract infections. Int Immunopharmacol. 2013 Feb;15(2):395-9
7. Vannucci L. in sodelavci, 2013. Immunostimulatory properties and antitumor activities of glucans. International Journal of Oncology, 43(2): 357-364.

Dodatak prehrani Imunoglukan P4H® ne smiju koristiti bolesnici s presađenim organima. Bolesnici koji su na terapiji imunosupresivima mogu uzimati Imunoglukan P4H® samo nakon savjetovanja s ljekarom. Preporučene dnevne doze se ne smiju prekoračiti.

Dodatak prehrani nije zamjena za uravnoteženu prehranu.